Ukrajinski dronovi napali su Krimski most i uzrokovali djelomični kolaps dionice ceste
Ukrajinske bespilotne letjelice napale su Krimski most u ranim jutarnjim satima u utorak, 17. studenog 2026., uzrokujući djelomično urušavanje kolnika i glavnog luka dionice ceste. Udar je bio usmjeren i na cestovni i na željeznički dio 19-kilometarskog mosta koji se proteže kroz Kerčka vrata. Ova strateška infrastruktura služi kao vitalna veza između Krasnodara i Krimskog poluotoka.
Oštećenje konstrukcije mosta
Napad je rezultirao značajnim oštećenjem konstrukcije mosta. Dok je štrajk pogodio i cestovnu i željezničku dionicu, dionica ceste pretrpjela je djelomični kolaps glavnog luka i kolnika. Krhotine od napada mogu ometati pomorski prolaz između Crnog mora i Azovskog mora. Opseg štete i dalje je predmet proturječnih izvješća među različitim tijelima.
Kremlj je izvijestio da je šteta manja i naveo da se promet preko mosta nastavlja. Glasnogovornik kremlj Dmitrij Peskov izjavio je: "Šteta se procjenjuje i manja je; promet se nastavlja". Međutim, krimski guverner Sergej Aksjonov, kojeg podupire Rusija, izvijestio je da je promet bio ograničen do otprilike podneva 16. studenog. Nesklad između službenog stajališta kremlj i izvješća lokalnih dužnosnika naglašava neizvjesnost u vezi s trenutnim stanjem mosta.
Ukrajinska vojna operacija
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je napad kao odlučujuću fazu operacije u sedam faza. Prema izvješćima CM Jornala, operacija je koristila određene bespilotne letjelice kako bi pogodila cestovne i željezničke dionice. U izvješćima se navodi da su palianytsia dronovi pogodili dio ceste, dok su Neptun, Ruta i FP-5 dronovi ciljali dionicu željeznice. Predsjednik Volodimir Zelenski također je istaknuo upotrebu sustava Flamingo za postizanje preciznosti tijekom štrajka.
Strateška važnost mosta
Krimski most strateški je ruski infrastrukturni projekt koji je izgrađen nakon pripojenja Krima 2014. Ona je ključna poveznica između kopnene Rusije i Krimskog poluotoka. Budući da most olakšava kretanje robe i osoblja, on je i dalje visokoprioritetni cilj u tekućem sukobu. Potencijal krhotina da opstruiraju pomorski prolaz u Kerčkom tjesnacu dodaje sloj složenosti regionalnoj logistici i pomorskom pokretu u tom području.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0