Prijevoz u Kini
Promet u Kini posljednjih je godina doživio veliki rast i ekspanziju. Iako kineski prometni sustav obuhvaća ogromnu mrežu prometnih čvorišta preko svog ogromnog teritorija, čvorovi se obično koncentriraju u gospodarski razvijenijim obalnim područjima i kontinentalnim gradovima duž glavnih rijeka. Fizičko stanje i sveobuhvatnost kineske prometne infrastrukture imaju tendenciju da se uvelike razlikuju prema zemljopisu.
Iako udaljena, ruralna područja još uvijek uvelike ovise o nemehaniziranim prijevoznim sredstvima, urbana područja mogu se pohvaliti širokim rasponom modernih opcija, uključujući sustav maglev koji povezuje središte grada Šangaja s međunarodnom zračnom lukom Shanghai Pudong. Većina suvremenih kineskih transportnih sustava izgrađena je od uspostave Narodne Republike 1949. godine.
Željeznička mreža
Željeznička pruga, koja je primarni način prijevoza na velike udaljenosti, doživjela je brzi rast od 139.000 km (86.371 milja) željezničkih pruga, što je čini drugom najdužom mrežom na svijetu (2016). Prije 1950. godine, bilo je samo 21.800 km (13.546 milja) željezničke pruge.
Opsežna željeznička mreža uključuje najdužu i najprometniju HSR mrežu na svijetu s 35.000 km (21.748 mi) brzih linija do kraja 2019. godine. Iako je željeznički promet i dalje najpopularniji oblik međugradskog prijevoza, zračni promet bilježi i značajan rast od kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća.
Gradski i cestovni prijevoz
Krajem 2017. godine u Kini su u pogonu 34 metro sustava, uključujući neke od najvećih i najprometnijih mreža podzemne željeznice na svijetu. Od 12 najvećih mreža metroa na svijetu, sedam ih je u Kini. Osim toga, mnogi autobusni brzi tranzit, laka željeznica i brze tranzitne linije su trenutno u izgradnji, ili u fazi planiranja u cijeloj zemlji.
Sustav autocesta i cesta također je prošao kroz brzo širenje, što je rezultiralo brzim povećanjem korištenja motornih vozila u cijeloj Kini. Vladini napori započeli su u 90-ima kako bi se zemlja povezala autoceste putem Nacionalnog sustava prtljine autoceste proširili su mrežu na oko 97.000 km (60.273 mi) do kraja 2012. godine, činejući kinesti najdužu mrežu na autoceste na svijetu.
- Željeznička pruga, koja je primarni način prijevoza na velike udaljenosti, doživjela je brzi rast od 139.000 km (86.371 milja) željezničkih pruga, što je čini drugom najdužom mrežom na svijetu (2016).
- Krajem 2017. godine u Kini su u pogonu 34 metro sustava, uključujući neke od najvećih i najprometnijih mreža podzemne željeznice na svijetu.
- Sustav autocesta i cesta također je prošao kroz brzo širenje, što je rezultiralo brzim povećanjem korištenja motornih vozila u cijeloj Kini.
Kina se nalazi usred velike nadogradnje svoje prometne infrastrukture. Do nedavno, kinesko gospodarstvo je moglo nastaviti rasti unatoč nedostacima u razvoju infrastrukture. To više nije slučaj, a vlada shvaća da je za nastavak gospodarstva potreban učinkovit sustav za premještanje robe i ljudi diljem zemlje.
Prema statističkim podacima Svjetska banka, roba izgubljena zbog loše ili zastarjele prometne infrastrukture iznosila je jedan posto kineskog bruto domaći proizvod, kao što je nedavno bilo najnovije istraživanje (sredinom devedesetih). Logistički troškovi čine 20% cijene proizvoda u Kini, u usporedbi s 10% u Sjedinjenim Američkim Državama i 5% u drugim razvijenim zemljama.
Luke se poboljšavaju za veću upotrebu kineskih plovnih putova, a zračne luke se poboljšavaju diljem zemlje. Srodne industrije kao što su građevinska oprema, inženjering, sigurnost kontejnera te elektronika i sigurnosni uređaji također su brzo rasli. Promet u kontinentalnoj Kini reguliran je od strane Ministarstva prometa i njegovih podređenih odjela kao što su Nacionalna željeznička uprava i Uprava civilnog zrakoplovstva Kine.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0